Zašto bi blokada Hormuškog tjesnaca mogla ugroziti svjetsku opskrbu hranom

Najmanje 10 plovila napadnuto je u Hormuškom tjesnacu otkako su neprijateljstva u Perzijskom zaljevu započela 28. veljače, a strahuje se da ima poginulih pomoraca u najnovijem iranskom napadu na tegljač pod zastavom UAE-a koji je bio poslan pomoći kontejnerskom brodu, piše Euronews.

Iako SAD nudi mornaričku pratnju i program osiguranja vrijedan 20 milijardi dolara za naftne tankere, podaci pomorskih analitičkih platformi pokazuju da stotine brodova i dalje stoje neaktivne s obje strane plovnog puta.

Premije osiguranja i cijene prijevoza tereta naglo su porasle, zbog čega su brodarske kompanije obustavile operacije.

Osim što kroz njega prolazi gotovo 30% svjetskog izvoza nafte i 20% opskrbe prirodnim plinom, kroz jedini izlaz Perzijskog zaljeva prema otvorenom moru prolazi i do 30% svjetskog izvoza gnojiva — važnog faktora za globalnu proizvodnju hrane.

Sjeme inflacije

Napetosti u Hormuškom tjesnacu već siju sjeme inflacije.

Cijena ureje, vrste gnojiva, skočila je na više od 600 dolara po toni, s 450 dolara prošlog tjedna.

Menelaos Ydreos, glavni tajnik Međunarodne plinske unije, priznao je da će najveći utjecaj poremećaja biti na naftu i plin, ali je naglasio dvosmjernu prirodu trgovine kroz taj tjesnac.

„Značajna količina hrane ulazi u regiju i sada je taj promet poremećen. Ta hrana ne zadovoljava samo regionalne potrebe nego se u nekim slučajevima i ponovno izvozi dalje“, rekao je Ydreos.

Istodobno je upozorio i na posljedice za brojne druge industrije.

„Petrokemijski proizvodi potrebni su za farmaceutsku industriju, plastiku i mnoge druge proizvode. Mislim da poremećaj moramo promatrati u cijelosti, a ne samo kao pitanje plina i nafte. On je zapravo mnogo ozbiljniji.“

Motor koji hrani svijet

Perzijski zaljev ključni je pokretač globalne proizvodnje hrane jer je jedan od najvećih svjetskih izvoznika dušičnih gnojiva.

Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje prehrambene politike (IFPRI), Katar, Saudijska Arabija, Bahrein i Oman zajedno proizvode oko 15 milijuna metričkih tona ureje, diamonijeva fosfata (DAP) i bezvodnog amonijaka godišnje.

Zemlje poput Indije, SAD-a, Brazila i Australije uvelike ovise o tim izvoznim količinama kako bi održale poljoprivredne prinose.

Postoji i snažna povezanost s cijenama prirodnog plina. Prirodni plin čini oko 70% troškova proizvodnje dušičnih gnojiva, pa bi skok cijena na tržištu nafte mogao preliti i na cijene gnojiva.

Međutim, dok zalihe i strateške rezerve pružaju određeni sigurnosni jastuk koji kratkoročno može ublažiti šokove na tržištu nafte, tržište gnojiva ima znatno manje zaštite.

Joseph Glauber, viši istraživač u uredu glavnog ravnatelja IFPRI-ja, objašnjava:

„Mnogi proizvodi od gnojiva mogu se lako skladištiti, ali zbog njihove visoke vrijednosti u odnosu na osnovnu sirovinu (npr. prirodni plin), kao i činjenice da se prirodni plin proizvodi tijekom cijele godine, troškovi skladištenja čine ekonomičnijim kupovati ih prema potrebi.“

Narudžbe ovise o sezonskoj potražnji, koja se poklapa s ciklusima sjetve i vremenskim uvjetima. To znači da se zalihe gnojiva uglavnom proizvode po narudžbi i namijenjene su za brzu isporuku.

„U SAD-u proizvođači često kupuju poljoprivredna gnojiva i kemikalije u jesen kako bi osigurali dovoljne količine za sezonu sadnje“, dodao je.

Što bi moglo poskupjeti?

Ako neprijateljstva u Hormuškom tjesnacu potraju, moguće je da ćete u supermarketima vidjeti više cijene osnovnih prehrambenih proizvoda poput pšenice, kukuruza, kruha, tjestenine i krumpira.

Mogli bi poskupjeti i kvarljivi proizvodi poput mliječnih proizvoda i morskih plodova. U međuvremenu bi mogle porasti i cijene sojinog ulja i stočne hrane, što bi moglo natjerati poljoprivrednike da promijene planove proizvodnje.

Ipak, zasad nema razloga za paniku jer stručnjaci poput Glaubera očekuju tek mali utjecaj u kratkom roku. Presudniji faktor bit će cijene nafte.

„Više cijene nafte i energije općenito mogu povećati maloprodajne troškove jer rastu troškovi transporta i prerade nakon faze proizvodnje na farmama. To bi s vremenom moglo ponovno potaknuti inflaciju cijena hrane“, rekao je Glauber.

Isto vrijedi i za sigurnost opskrbe hranom. Izvan Perzijskog zaljeva zabrinutost zbog nestašice hrane zasad je ograničena, ali bi se to moglo promijeniti ako Hormuški tjesnac ostane blokiran dulje vrijeme.